Hinemoa

Not Available

Hinemoa, by Unknown

The Project Gutenberg EBook of Hinemoa, by Unknown This eBook is for the use of anyone anywhere at no cost and with almost no restrictions whatsoever. You may copy it, give it away or re-use it under the terms of the Project Gutenberg License included with this eBook or online at www.gutenberg.net
Title: Hinemoa With Notes & Vocabulary
Author: Unknown
Translator: Henry James Fletcher
Release Date: July 6, 2007 [EBook #22009]
Language: Maori
Character set encoding: ASCII
*** START OF THIS PROJECT GUTENBERG EBOOK HINEMOA ***

Produced by Jonathan Ah Kit, Mark C. Orton, Christine D. and the Online Distributed Proofreading Team at http://www.pgdp.net. We would also like to thank: Victoria University of Wellington College of Education (Gender and Women's Studies Programme) and Dr Winifred Bauer, Te Kawa a Maui, Te Whare Wananga o te Upoko o te Ika a Maui (Victoria University of Wellington) for advice on the text.

HINEMOA
WITH NOTES & VOCABULARY
REV. H. J. FLETCHER
1/6

HINEMOA
WITH NOTES AND VOCABULARY.
BY
REV. H. J. FLETCHER.
[Illustration: Crest]
Christchurch, Wellington, and Dunedin, N.Z., Melbourne and London:
WHITCOMBE & TOMBS LIMITED.

INTRODUCTION.
In the great mass of literature relating to New Zealand there is nothing similar to the plan of this text book. There are a number of books, very useful as far as they go, written for the purpose of enabling anyone so desirous, of learning a few sentences of the Maori language. A text book with a vocabulary and explanatory notes ought to meet the wishes of those desiring to go a little further. And while it is practically impossible to acquire a good colloquial knowledge of the Maori language from books, it is possible, for those who have the time, to obtain a knowledge of Maori stories, such as Hinemoa, beyond what the best translation can give.
The most suitable grammar to be used with this is "Williams's First Lessons in Maori."
H. J. FLETCHER, The Manse, Taupo.

KO TE KAUWHAU TENEI O TE KAUHOENGA ATU O HINEMOA KI MOKOIA.
Titiro e Kawana--a whakarongo mai hoki. Ko te wahi e nohoia na e koe, ko te wahi tena i noho ai to matou tupuna a Hinemoa, i tona Kauanga mai. Kia kauwhautia atu iana, e ahau, ki a koe. Na, ko Rangiuru, te matua wahine o Tutanekai, ko Whakaue-Kaipapa tana tane tupu; he tane tahae a Tuwharetoa. Ko ana tamariki matamua tokotoru, ko o ratou ingoa, ko Tawakeheimoa, ko Ngararanui, ko Tuteaiti; muri iho o te tokotoru, ka moea tahaetia a Rangiuru e Tuwharetoa. I haere manuhiri mai a Tuwharetoa, nana a Tutanekai, he poriro ia, otira i moea ano e Whakaue a Rangiuru; ka hapu ano, he tamaiti, ko Kopako tona ingoa; ka hapu ano hoki ia i muri iho i a Kopako, he tamahine, Ko Tupa tona ingoa, ko te whakapakanga ia o nga tamariki a Whakaue.
E noho tonu ana ratou ki Mokoia; ko Tutanekai, i atawhaitia e Whakaue, ano ko tana tamaiti tupu ake. Ka tupu nei a Tutanekai ratou ko ana tuakana, a ka whakatangata. Na, ka tae mai te rongo o Hinemoa. He wahine pai tera, he rangatira hoki ia, ko tona matua tane, ko Umukaria, ko tona matua wahine, ko Hinemaru, na, pirangi ana nga tuakana, pirangi ana te teina, ki taua wahine.
Na, ka hanga e Tutanekai tona pourewa ki reira ki Kaiweka. Ka huihui raua ko tona hoa ko Tiki, na he putorino ta Tutanekai, he koauau ta Tiki, Na, ka piki raua ki runga ki to raua atamira, ka whakatangi i a raua pu i te po, i nga po marino. Na, ka kawea atu te tangi e te hauwhenuaapo, ki Owhata, ki te kainga i noho ai te puhi-humarire nei, a Hinemoa, te tuahine o Wahiao.
Ka rongo a Hinemoa, ki te rekareka mai o te tangi o nga pu a Tutanekai raua ko tona hoa takapui ko Tiki, ka hari tona ngakau i roto i a ia. Na, pera tonu te tikanga a Tutanekai raua ko Tiki, i nga po katoa; ka mea a Hinemoa na Tutanekai te pu e rangona atu nei e ia.
He puhi hoki a Hinemoa, otira kua kitekite noa ake koki raua i a raua, i nga wa e huihui ai nga tangata o Rotorua.
I aua huihuinga, ka kite a Hinemoa i a Tutanekai, ka titiro atu, ka titiro mai, a, ahua pai ki to tetehi ngakau, ki to tetehi ngakau; e wawata puku ana tetehi me tetahi, ki a raua ake. Kaore ia, a Tutanekai, i mohio, ki te mea ranei ka haere atu au ki te matoro i a Hinemoa, e kore pea ia e pai mai ki ahau. Ka mea a Hinemoa, ki te mea ka tonoa atu he karere ki a Tutanekai, ka mea tona ngakau, e kore pea a Tutanekai e pai mai ki a ahau.
He nui hoki nga ra i huihui ai, i titiro whakatau ai raua, tetehi ki tetehi; a, muri rawa iho, ka tonoa atu te
Continue reading on your phone by scaning this QR Code

 / 9
Tip: The current page has been bookmarked automatically. If you wish to continue reading later, just open the Dertz Homepage, and click on the 'continue reading' link at the bottom of the page.